Poznati u medicini kao nevi (nevus), a u narodu kao beleg, mladeži su skupine pigmentnih ćelija koje se najčešće pojavljuju kao mala, tamno braon mesta na koži torza, lica, ruku i nogu. Mogu biti raznih boja i oblika.
Mladezi mogu da se pojave bilo gde - na koži kosmatog dela glave, ispod pazuha, ispod noktiju i između prstiju.
Sastoje se od ćelija – melonocita, koje stvaraju pigment.
Tipični mladeži su braonkasta mesta u nivou kože. Raznih su oblika (od ovalnog do okruglog), i različitih dimenzija (od veličine glave čiode do tri-četiri centimetra u prečniku), kao i različite boje. Mogu da budu crvenkasti, od svetle do tamno braon, u boji kože ili žućkasti.
Bez obzira kako i kada nastaju, sve mladeže treba kontrolisati, a to naročito važi za ljude koji mnogo vole da se sunčaju, pogotovo za one koji imaju veći broj mladeža.
Neke bebe ih imaju kada se rode ili se pojave neposredno posle rođenja. To su urođeni ili kongenitalni nevusi.
Kod većine ljudi mladeži se javljaju u toku detinjstva, obično između 6. i 12. godine.
U detinjstvu, broj mladeža se povećava sa uzrastom, više ih ima kod dece sa svetlom puti i s pegama, i kod one koja su imala više težih opekotina od sunca. Deca sa svetlom puti i plavom kosom su posebno osetljiva na sunce, a njihovi mladeži su "skloniji" najgoroj komplikaciji - takozvanoj malignoj alteraciji. Tada od benignog mladeža postane maligni tumor - melanom (jedan od najgorih malignih tumora). U pojavi mladeža važnu ulogu ima i nasledni faktor.
Postoji nekoliko vrsta mladeža. Kod zdrave osobe oni se bitnije ne menjaju tokom života. Mogu biti vrlo svetli, skoro ružičasti, ili skoro crni. Većina mladeža je manja od 1 cm, simetrična i ima homogenu strukturu.
Iz do sada još nejasnih razloga, i jedni i drugi mogu da pređu iz dobroćudne u zloćudnu promenu. Pojavu maligniteta, pored drugih faktora, može da provocira i zračenje sunca. Iako nije dokazano da nasleđeni mladeži imaju veću predispoziciju da postanu maligni, sama činjenica da su u vremenskom smislu duže izloženi štetnim uticajima sredine, povećava tu verovatnoću.
Promena boje, oblika, rast mladeža, crvenilo ili krvarenje, ili pojava potpuno nove pigmentacije može biti znak upozorenja. Svaku promenu mladeža ili pojavu nove pigmentisane promene na koži treba prijaviti lekaru. Specijalista dermatolog treba da uradi kompletan pregled svih pigmentisanih promena po telu.
Takođe, moguće je i da se promene snime digitalnom tehnikom - dermoskopski. Dermoskopija je bezbolna i omogućava kvalitetniji pregled. Njome se vide fine strukture kože i svaki poremećaj pigmentacije. U poslednjih 20 godina znatno je povećan broj obolelih od maligne bolesti – melanoma. Smatra se da je intenzivno sunčanje glavni razlog u nastanku ove bolesti, ali i uslovi života i rada, ishrana i stres, takođe doprinose pojavi ove bolesti. Zabrinjava što se melanom javlja i kod mladih osoba, pa čak i kod dece. Postoje porodice u kojima ovu bolest ima više članova, tada se govori o naslednom obliku bolesti. Naslednici su u velikom riziku za pojavu melanoma.
Uklanjati ih ili ne?
U zavisnosti od kliničkog i dermoskopskog nalaza kod nekih pacijenata se savetuje ili praćenje ili hirurško uklanjanje s patohistološkom potvrdom. Jedino je bezbedno hirurško uklanjanje, kada se mladež uklanja u potpunosti. Mladeže ne treba dirati, stiskati, čačkati, čupati dlake, niti se oni smeju spaljivati, ni tretirati kiselinama ili sličnim preparatima.
Ako se melanom otkrije na vreme, izlečenje je gotovo sigurno. Postoje određeni tabui da će mladež postati maligni ukoliko se ukloni ili povredi - što nije tačno, ne postoje nikakvi dokazi za takav stav. Sve sumnjive mladeže treba ukloniti na vreme, kako se ne bi transformisali u nezgodnu varijantu.
Bezopasan mladež i opasan melanom nisu srodni, ali im je boja ista. Istraživanja potvrđuju da je opasnost od melanoma veća kod osoba koje su u detinjstvu imale jake opekotine od sunca, tako da decu treba posebno zaštititi od UV zračenja. Deca bi, čak i u popodnevnim satima, trebalo da budu u hladu, a kada se igraju na suncu, moraju da se zaštite kapom, pamučnom majicom, platnenim pantalonicama i kremom sa visokim zaštitnim faktorom. Jake opekotine od sunca su one sa crvenilom i plikovima.
Ako je mladež sumnjiv...
Ako mladež promeni oblik
Treba izbegavati sunčanje, a takođe i solarijume, kao veštačke izvore UV zračenja. Osim toga što koža prerano stari, javljaju se bore i koža gubi prirodnu elastičnost, povećava se i rizik od nastanka raznih pigmentacija, pa čak i melanoma.
Nikako i nikada dete ne izlagati suncu bez zaštitne kreme. Nema opravdanja za to da dete "izgori" na suncu. Koristite maksimalni faktor zaštite (takozvani sun block) i izbegavajte jako sunce. Tako ćete zaštiti celo dete, kao i "problematični" mladež ukoliko ih ima.
Sunce i sunčanje imaju mnogo pozitivnih efekata na pravilan razvoj deteta, i bila bi šteta da mu se to uskrati. Sunce utiče na ubrzano stvaranje vitamina D3 koji u organizmu reguliše metabolizam kalcijuma i fosfora, a samim tim pravilan rast i razvoj, naročito skeletnog sistema kod dece. Zbog toga, samo u određenim slučajevima, roditelji treba da se posavetuju sa lekarom o izlaganju svojih mališana sunčevim zracima. Svakako da deca kod kojih u bližoj familiji postoji sklonost ka razvoju malignog melanoma, deca sa svetlim tipom kože, kao i deca sa obiljem mladeža (čak i na delovima kože koji su obično zaštićeni odećom), treba da izbegavaju dugotrajno izlaganje suncu. Naročito u najtoplijem delu dana, kada je intenzitet zračenja najveći. Zaštitne kreme, čak i one koje se reklamiraju kao «totalna zaštita», štite od štetnog uticaja samo jednog dela sunčevog zračenja, njegovog ultraljubičastog spektra (UVA i UVB), ali ne i od štetnog uticaja zračenja iz drugog spektra. Naime, nemaju nikakav efekat na infracrveni (IR) spektar koji je takođe vrlo štetan.
Sunce pospešuje razvoj mladeža, kao i hiperpigmentaciju (pojačanu pigmentaciju) kože. Naročito treba obratiti pažnju na mladeže koji su na licu, zatim one koji su izloženi raznim traumatskim incidentima (npr. mladež na leđima koji se često ozledi pri oblačenju ili skidanju brushaltera, ili mladež koji je pritisnut lastišom gaćica), i na one koji menjaju izgled. Čak i ljudi koji se nisu puno sunčali mogu da dobiju maligni melanom, isto kao što i nepušači mogu da dobiju karcinom bronhija.
Postoje i tzv. depigmentisani mladeži koji se teško uočavaju na koži. U njima melanociti ne stvaraju melanin, pa stoga nemaju karakterističnu braon boju. U svakom slučaju, mladež koji je u kraćem vremenskom intervalu porastao, promenio boju (kako na svetlije, tako i na tamnije), spoljni izgled (ukoliko je postao hrapav, grozdičav), ako postoje znaci zapaljenja (bol, otok, osećaj toplote) ili krvarenja, ili se oko njega pojavilo crvenilo, zahteva pregled kod doktora. Najbolje je da se roditelji obrate dermatologu koji će odrediti da li je potreban pregled hirurga–onkologa. Svaki sumnjivi mladež se hirurški uklanja, obično u uslovima lokalne anestezije, a zatim se daje na histopatološku analizu (utvrđivanje da li u tkivu ima promenjenih, kancerogenih ćelija).
Izvor: yumama.com; b92.net